Details
Contributors
Focus
Article
Najavljujemo prvo izdanje Humanity Talks Podcast-a sa fokusom na mentalno zdravlje i komunikaciju. Naš Senior Fellow Mahir Sijamija je razgovarao sa Dijanom Duvnjak o komunikaciji u vrijeme krize u kojem se nalazimo, o tome koliko nam je komunikacija značajna i kako komunicirati u samoizolaciji.
U prvoj emisiji Humanity Talks Podscast-a Senior fellow Mahir Sijamija je razgovarao sa Dijanom Duvnjak, eksperticom za komunikacije koja već generacijama prenosi svoja znanja i iskustva našim fellowsima.
Dijana i Mahir su razgovarali o tome zašto nam je bitna komunikacija u vremenu globalne zdravstvene krize uzrokovane pandemijom Covid-19 virusa. Dijana je objasnila da je komunikacija uvijek bitna i da kvalitet komunikacije odredjuje kvalitet naših odnosa, a naposlijetku i kvalitet našeg zivota. Komunikacija u vrijeme krize može pogotovo biti izazov. Može pogoršati objektivnu situaciju, ili s druge strane, može svaku situaciju da razriješi. Dijana je upozorila na opasnost širenja lažnih vijesti “umotanih” u senzaciju, koje, kako Dijana kaže, nam sada imaju smisla zato što senzacija odgovara težini ozbiljnosti situacije koja nam se dešava trenutno i zato nam preporuke stručnjaka, epidemiologa da redovno peremo ruke zvuče prejednostavno i onda nam se čini da moramo izmisliti jos nešto i upravo tu nastaje opasnost u smislu širenja lažnih vijesti. Osnovni komunikacijski postulat u vrijeme krize jeste da postoji centralizirano mjesto odakle važna informacija dolazi i sve što je prethodno rečeno može da omete taj princip gdje se onda nadjemo izgubljeni u komunikacijskom neredu i panici. Dijana je naglasila da najprije treba da krenemo od toga da sami ne raznosimo lažne informacije, nego da se isključivo fokusiramo da slušamo i ispunjavamo preporuke stručnjaka koji su ovoj situaciji nadležni za to, kao što su epidemiolozi, kolege psiholozi i psihologinje, koji nam mogu pomoći svojim savjetima i tehnikama kako da olakšamo ukupnu mentalnu situaciju, i kako da nam sto lakše prodje ovaj period izolacije.
Jedna od mjera koje se svi moramo pridržavati je samoizolacija. Kako se ponašati u samoizolaciji?
Dijana nam je rekla da se većina savjeta odnosi se na to da trebamo paziti na sebe. “Emocija koja prevladava sada je strah, to je prema nekim stručnjacima i žaljenje, osjećaj kao kada kada žalimo nekoga ko je preminuo, ko nam je bio blizak. Sve to utiče na način na koji komuniciramo i veoma lako se može desiti da naša komunikacija bude agresivna i konflikt se sada može veoma lako razviti.” U komunikaciji sa porodicom i prijateljima može nam pomoći struktura, ističe Dijana, idealno bi bilo da tema pandemije ima svoje odredjeno vrijeme, da odredimo da ćemo sat vremena u toku dana slušati vijesti i razmjenjivati iskustva i osjećanja u vezi s tim, ali da ostala interakcija bude ispunjena drugim sadržajima, a struktura će nam pomoći da komunikaciju održimo zdravom dok smo izolaciji i da drugi sadržaj bude usmjeren na to da govorimo o svojim idejama, željama, planovima itd.
Pored izolacije, porodice, posla, kućnih obaveza, ako se pojave konfliktne situacije prije smo imali priliku izaći napolje i “ispuhati se”, a sada imamo policijski sat. Šta sada kada traje vrijeme policijskog sata koje počinje veoma rano i ne možemo izaći iz kuće ili stana, šta uraditi tada da se ne naruši komunikacija s ukućanima s kojima provodimo najviše vremena?
“Jedna od opasnosti koje vrebaju u ovom periodu izolacije jesu žrtve nasilja u kući tako da moramo biti svjesni da ne postoji nijedna situacija pa ni pandemija kao izgovor za nasilje ili za komunikaciju koja nije u redu. Mi moramo znati da naša policija i dalje funkcionira kao i sve drugo samo na malo drugačiji nacin, odnosno, prioriteti su se pomjerili i fokus nam je na zaštiti od naglog širenja zaraze. Mi moramo znati u svakom trenutku šta nam nije prihvatljivo i da u svakom trenutku možemo tražiti pomoć ako komunikacija preraste u konflikt ili fizički obračun.” Medjutim, Dijana nam savjetuje, da način na koji možemo sebi pomoći kada govorimo o komunikaciji koja može biti agresivna usljed nervoze, da trebamo iskomunicirati da nam je potreban prostor samo za nas, i to će zasigurno pomoći našoj komunikaciji. Također, vrlo je važno da se poštuju ti izbori. “Činjenica da smo “osudjeni” na to da provodimo svo vrijeme zajedno može biti dobra, jer možemo puno toga novoga naučiti jedni o drugima, prisjetiti se starih igara koje smo igrali kao djeca koje traže samo olovku i papir i slično.”
Koliko nam doprinosi online komunikacija da se izborimo sa ovom krizom i da li nam u neku ruku pogoršava stanje?
“U svakoj situaciji trebamo gledati pozitivne strane, i u tom smislu je bolje da imamo ovu priliku online komunicirati, iako imamo “šumove” da ih tako nazovem koji dolaze od lažnih vijesti, mi i dalje imamo snažan online kanal koji nam može poslužiti za brzi prenost informacija koje su važne i koje treba brzo da dodju do što većeg broja ljudi, tako da ne možemo imati crno-bijelu sliku, imamo situacija u kojoj svako može da kaže šta mu padne napamet, ali i na nama je da filtriramo te vijesti, ono sta slušamo, i na kraju krajeva ono što i samo radimo i kakve vijesti širimo i sami. Mislim da je puno više pozitivnog u kontekstu toga da imamo priliku da koristimo internet i da održavamo komunikaciju jedni s drugima.”
Usljed samoizolacije prinudjeni smo obavljati svoj posao od kuće. Kako održati poslovnu atmosferu i kako komunicirati sa svojim poslovnim partnerima?
“Ova situacija je svima nova, niko nema idealan recept kako se ponašati jer nikad nismo bili u sličnoj situaciji. Dobra stvar je da smo svi u ovome zajedno i da niko neće nikome zamjeriti na greškama ako to uopće možemo tako nazvati jer ja sada ne bih mogla ni definisati šta bi bila greška u korporativnoj komunikaciji u ovim trenutcima kada smo svi online i komuniciramo putem telefona i interneta, i isprobavamo različite načine šta funkcionira za nas dobro. Komunikacija je prenijeta na online platformu i ovo je dobra prilika da postanemo bolji slušaoci i slušateljice, zbog toga što nam je interakcija ograničena kada komuniciramo online, jedni druge ili ne vidimo ili vidimo sa ograničenjima i to će nas natjerati da bolje slušamo, da obratimo pažnju jedni na druge i da naćulimo usi kako bi čuli šta to druga osoba, kolega ili kolegica govori. Svaki tim treba za sebe da odredi koji način komunikacije im najviše odgovara. Recimo IT ekipe su već odavno “uhodane” u tome kako da komuniciraju putem online platformi za komunikaciju unutra tima. Takodjer pitajte svoje kolege koji su introverti kako komuniciraju i kako su učinkoviti u tome, primijenite njihove ideje i nemojte brinuti o greškama u tom procesu zato što će ih biti dok ne dodje do nekog najboljeg rješenja u ovom trenutku. Ponoviću da niko nema konačan odgovor na to šta je najbolje. Svi radimo onako kako vidimo da odgovara u trenutku i pozivam sve one koji misle da su našli neki sjajan način kako da održavaju komunikaciju u svom timu da to prošire dalje. Pogledajte da ljudi širom svijeta, lideri i liderke dijele webinare, savjete, snimaju se, pišu i govore o tome kako i koje platforme koristiti za održavanje sastanaka sa svojim timovima. Jedna od stvari koje sam čula i od svojih klijena je da su im upravo poslužili online sastanci da se više povežu u timu, da govore o stvarima o kojima nisu ranije govorili. Ja već vidim mnogo pozitivnih stvari koje nam je ova situacija donijela i nadam se da ćemo ih zadržati jednom kada izadjemo iz ove krize.”
Dijana nam savjetuje:
- Saslušati druge i iskomunicirati najbližima svaki dan stvari na kojima ste zahvalni, jer praktikovanje zahvalnosti može da nam pomogne, promijeni način na koji razmišljamo i da sačuva naše mentalno zdravlje.
